Da li vam se dešava da, nakon napornog dana, automatski posegnete za čokoladom, kesicom čipsa ili nekom drugom omiljenom poslasticom, iako niste fizički gladni? Ako je odgovor da, niste same. Mnoge od nas su bar jednom osetile potrebu da "uteše" svoje emocije hranom. To je pojava poznata kao emocionalno prejedanje, i ono je mnogo češće nego što mislimo.
Emocionalna glad se razlikuje od fizičke. Fizička glad se razvija postepeno, osećamo je kao "krčanje" u stomaku, a zadovoljava se bilo kojom vrstom hrane. Emocionalna glad se, s druge strane, javlja iznenada i snažno. Često je praćena željom za specifičnim namirnicama (uglavnom slatkišima ili slanim grickalicama), a nakon što se najedemo, često osećamo krivicu i sram.
Stručnjaci iz oblasti psihologije ističu da je prvi korak ka rešavanju ovog problema – prepoznavanje. Važno je da naučimo da osluškujemo svoje telo i um, a ne da se borimo protiv sebe.
Kako prepoznati da jedete iz pogrešnih razloga?
Ako primetite neke od ovih obrazaca, moguće je da se borite s emocionalnim prejedanjem:
Jedete kao odgovor na stres, tugu, ljutnju ili usamljenost.
Automatski posežete za hranom, čak i kada ste siti.
Često jedete "u tajnosti" jer osećate stid.
Konzumirate hranu dok ne osetite neprijatnu sitost.
Nakon jela osećate krivicu i žaljenje.
Saveti psihologa: Korak po korak do zdravijeg odnosa s hranom
Jednom kada prepoznamo problem, možemo početi da radimo na njemu. Evo nekoliko proverenih saveta koje preporučuju psiholozi:
1. Prepoznajte okidače
Prvo i najvažnije je da otkrijete šta vas tačno navodi na prejedanje. Da li je to stres na poslu, svađa s partnerom, tuga ili dosada? Korišćenjem dnevnika emocija i ishrane možete pratiti šta jedete, kada jedete i kako se osećate u tom trenutku.
2. Uvedite zdrave mehanizme za suočavanje sa stresom
Umesto da se okrećete hrani, pronađite druge načine da se nosite s neprijatnim emocijama. Fizička aktivnost, kratka šetnja, slušanje muzike, vežbe disanja ili poziv prijateljici mogu biti mnogo korisniji od nezdrave hrane.
Više saveta o smanjenju stresa pročitajte u našem članku: Kako smanjiti stres uz pomoć jednostavnih trikova.
3. Vežbajte svesnu ishranu
Ovaj koncept nas uči da budemo potpuno prisutni dok jedemo. To znači da sedimo za stolom, bez ometanja (telefona, televizora), i da se fokusiramo na ukus, miris i teksturu hrane. Sporije žvakanje i svesno uživanje u svakom zalogaju pomažu nam da se osećamo sitije i da prepoznamo kada je dosta.
4. Učinite hranu "nepristupačnom"
Pokušajte da nemate kući grickalice i slatkiše koji su vam glavni "okidači". Ako ih nema u vašem domu, nećete moći ni da im se prepustite. Umesto toga, neka vam uvek budu pri ruci zdrave alternative poput voća, orašastih plodova ili jogurta.
5. Potražite stručnu pomoć
Ako osećate da sami ne možete da se izborite s ovim problemom, nemojte se ustručavati da potražite pomoć. Razgovor s nutricionistom ili terapeutom može vam pružiti alate i podršku potrebne za izgradnju zdravijeg odnosa s hranom. Važno je da znate da je to sasvim normalno i da se time brinete o svom mentalnom zdravlju.
Zaključak
Emocionalno prejedanje nije znak slabosti, već samo način na koji se vaš um suočava sa emocijama. Razumevanjem i prepoznavanjem problema, možete početi da radite na promenama koje će vam doneti trajno poboljšanje. Put do zdravijeg odnosa s hranom je proces, a svaki mali korak je velika pobeda.
NAJPOPULARNIJI Komentari