U današnje vreme sve više kupujemo hranu u supermarketima, a vrlo često ni ne čitamo šta piše na etiketama namirnica koje ubacujemo u korpu. Takođe, istraživanja su pokazala da je jako malo potrošača informisano o tome da zapravo postoji falsifikovana hrana, koja ni po čemu ne nalikuje pravoj u pogledu sastava, što znači da ne poseduje ni ona prirodna hranljiva svojstva, već da je naprotiv štetna po zdravlje. Primera radi, da li ste znali da postoji lažni cimet, ali i lažna jaja, jabuke?
Detaljnije o ovoj temi saznajte u nastavku, i informišete se o tome koje su to namirnice koje bi trebalo da zaobilazite u širokom luku.
NE PROPUSTITE: Olakšajte muku - trikovi u peglanju zlata vredni!
Grašak
Iako kod graška stvari deluju poprilično jednostavne, i ne vidimo kako bi to ova mahunarka bila lažna, zapravo je i to moguće. Postoje hibridne vrste graška koje su mešavine ljuspe graška, zrna soje, veštačkih boja i sodijum metasulfata! Pomenimo da je ovo hemijsko jedninjenje u mnogim zemljama zabranjeno.
Znak koji treba da vam bude sumnjiv jeste ukoliko je grašak prezelen, tj. kada ima neprirodnu zelenu boju. Takođe, najbolje je kada kupujete od nekog za koga znate da ima svoju proizvodnju graška, što znamo da nije uvek jednostavno, naročito u gradskoj sredini.
Jaja
Pojedina istraživanja na globalnom nivou su pokazala da jaja često imaju u sebi nedozvoljene supstance, poput benzoeve kiseline, natrijum aglinata i sl. U pitanju su tzv. lažna jaja, i u principu je ovaj problem dominantan pre svega u azijskim zemljama.
Lažna jaja su specifična po tome što imaju izrazito grubu i hrapavu ljuspu. Ipak, kod nas takvi slučajevi nisu zabeleženi.
Jabuke
Ovde se ne radi o tome da je cela jabuka lažna, već da se u jabuke ubrizgavaju određene supstance koje mogu biti i te kako štetne po zdravlje, a sve to kako bi ova voćka izgledala sjajnije, atraktivnije. Često se i voskkiraju. Znaci na koje treba da obratite pažnju jeste kada je njihova boja suviše ujednačena, kada se sjaje, i kada su savršeno okruglog oblika.
Cimet
Mnogima omiljen začin, i mnogi od nas ga kupuju mlevenog. Ono što ne znamo jeste da se u ogromnoj većini slučajeva ne radi o cimetu, koji se zapravo dobija struganjem kore određenog drveta, već o kasiji - jeftinoj zameni za cimet.
Takođe, ustanovljeno je da određene supstance u kasiji mogu izazvati nelagodne simptome, poput migrena. Kasija se proizvodi u Vijetnamu, Indoneziji, Kini. Pravi crveni cimet uglavnom samo u određenim afričkim zemljama, kao i u Indiji.
Pri kupovini, treba da obratite pažnju na sledeće - cimet ima oznaku Cinnamomum verum, a kasija Cinnamomum aromaticum.
Borovnice
Borovnice pripadaju porodici bobičastog voća, koje se smatra najzdravijom. Takođe su i specifične bojom, kao i ukusom, te se vrlo često faslifikuju, pa mnogi proizvodi na kojima piše da su od borvnice, sadrže samo veštačke arome, boje, skrob i sl.
Jedini proveren način jeste da jedete svežu borovnicu. Još jedan važan indikator - ako na proizvodu piše da sadrži Indigo carmine (E132), onda je sigurno da u njemu nema ni traga od borovnice!
Meso u burgerima
Došli smo i do mesa, koje se takođe i te kako falsifikuje. Na primer, opšte je poznato da mnogi koriste soju umesto pravog mesa za šnicle, pljeskavice, pri čemu se problem uglavnom tiče činjenice da je soja genetski modifikovana. Ono što je najogre jeste da je jako teško razlikovati pravo do lažnog mesa kako na temelju izgleda, tako i na temelju ukusa. I nije u pitanju samo soja, već i druge supstance koje se koriste u ove svrhe.
Jednostavno, najbezbednije je da izbegavate fast food-ove i njihove burgere, i da ih pravite sami kod kuće, ili pak jedete u proverenim restoranima.
NE PROPUSTITE: Kako da sami očistite kauč i uštedite novac
Sigurni smo da su vam ove informacije i te kako vredne, i da ćete od sada više obraćati pažnju šta kupujete. Mi sigurno hoćemo!
Naslovna foto: izvor
NAJPOPULARNIJI Komentari