Među svim divnim običajima i praznicima koje srpski narod neguje, slava zauzima posebno, centralno mesto. Ona predstavlja duhovni koren porodice, simbol identiteta i kontinuiteta, dan kada se okupljaju najbliži kako bi proslavili svog svetitelja zaštitnika. Jedna od najčešćih i kod naroda omiljenih slava je svakako Đurđevdan, koji se proslavlja 6. maja po gregorijanskom kalendaru.
Đurđevdan, posvećen Svetom Velikomučeniku Georgiju Pobedonoscu, ne samo da je važan crkveni praznik već je duboko ukorenjen u narodnim verovanjima i tradicijama, slaveći buđenje prirode i dolazak toplijih dana.
Ko je Sveti Georgije i zašto ga slavimo?
Sveti Georgije je jedan od najpoštovanijih svetitelja u pravoslavnom svetu. Bio je rimski vojnik, koji je postradao za hrišćansku veru u 4. veku. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao mladi vitez na konju koji ubija aždaju, simbolizujući pobedu dobra nad zlom, hrabrost i istrajnost u veri. Mnoge srpske porodice proslavljaju ga kao svog zaštitnika i molitvenika pred Bogom.
Običaji koji krase Đurđevdan
Kao i za svaku slavu, i za Đurđevdan se pripremaju neophodni slavski simboli:
Slavsko žito: Kuvana pšenica sa orasima i šećerom, simbol vaskrsenja i života, sećanje na sve preminule pretke koji su slavili istu Slavu.
Slavski kolač: Hleb ukrašen raznim simbolima (pletenice, klas žita, krst, golubovi), koji predstavlja Hrista – hleb života. Kolač se lomi na dan Slave, obično u crkvi ili domu, sa sveštenikom ili ukućanima i najbližim gostima.
Vino: Crveno vino koje simbolizuje krv Hristovu. Koristi se pri lomljenju kolača.
Slavska sveća: Velika voštana sveća koja simbolizuje svetlost Hristovu i svetlost vere. Gori tokom celog slavskog ručka ili večere.
Ikona Svetog Đorđa: Centralno mesto na slavskoj trpezi zauzima ikona svetitelja.
Pored ovih opštih slavskih elemenata, Đurđevdan krase i specifični prolećni običaji:
Pletenje venaca: Jedan od najprepoznatljivijih običaja za Đurđevdan je pletenje venaca od svežeg poljskog cveća, drena, vrbe i zdravca. Ovi venci se rano ujutru stavljaju na ulazna vrata, prozore, kapije, čardake – veruje se da donose zdravlje, napredak i blagostanje kući i ukućanima. Dren simbolizuje zdravlje, vrba životnost i napredak, a zdravac zdravlje i snagu.
Kupanje u reci/potoku: Mnogi ljudi, posebno mlađi, imaju običaj da se rano ujutru na Đurđevdan simbolično okupaju u reci ili potoku (ponekad sa zapletenim vencima ili biljem), verujući da će im to doneti dobro zdravlje tokom cele godine.
Sakupljanje bilja: Veruje se u posebnu moć bilja ubrano na Đurđevdan ujutru, pre izlaska sunca.
Slavska trpeza: Nakon crkvenog obreda i lomljenja kolača, domaćin dočekuje goste bogatom slavskom trpezom. Za 2025. godinu, Đurđevdan pada u utorak (6. maj), što znači da je slava ove godine MRSTAN. Na trpezi će se naći raznovrsna jela, od predjela, preko sarmi i pečenja (često jagnjećeg, jer se Đurđevdan smatra "stočarskim" praznikom), do raznih vrsta kolača.
Đurđevdan danas
Iako se život i običaji menjaju, Slava Đurđevdan i dalje živi u srcima mnogih porodica. To je dan kada se zaborave brige, kada se otvaraju vrata doma za drage ljude, kada se podsećamo na svoje korene i vrednosti koje su nam preci ostavili. Duh Svetog Đorđa, duh pobede i zaštite, oseća se u svakom domu koji slavi.
Slava nije samo gozba, već pre svega duhovni čin – sećanje na svetitelja, molitva za porodicu i zahvalnost.
Onima koji slave, od srca želimo Srećnu Slavu, da je provedu u zdravlju, veselju i ljubavi, okruženi svojim najdražima.
NAJPOPULARNIJI Komentari