Živimo u svetu u kom nažalost postoji čitava istorija diskriminacija - rasnih, nacionalnih, pa i rodnih, a neke od njih su ujedno i tema 21. veka, što jeste poražavajuće uzimajući u obzir činjenicu koliko se toga uložilo u intelektualni razvoj čitavog ljudskog roda. Međutim, ono što je posebno interesantno jeste da se ovom neveselom društvu kriterijuma diskrminacije, pridružio još jedan, a kako mnogi tvrde, on je pre svega tekovina upravo modernog vremena. Radi se o važnosti fizičkog izgleda, što definitivno ne možemo poreći, s obzirom na to da se na dnevnoj bazi susrećemo sa primerima u svakodnevnom životu koji to na različite načine potvrđuju. Na ovu temu su sprovedena i brojna sociološka istraživanja. Sve u svemu, o fenomenu fizičkog izgleda se u tom smislu govori i kao o rasizmu 21. veka.
Svakako, detaljnije na ovu temu u nastavku teksta.
NE PROPUSTITE: 7 pitanja na koja ni nauka nema odgovor
Pre nego što nastavimo sa ovom temom, da naglasimo da nismo stava da fizički izgled ni na koji način nije važan. Ipak, nećemo sada dužiti u tom smeru, već ćemo samo napomenuti da kada smo zadovoljni svojim izgledom, što podrazumeva da vodimo računa, da se negujemo, da vežbamo itd, onda smo ujedno i puni sampouzdanja, s tim da sam fizički izgled ne treba odvajati od unutrašnjeg osećaja zadovoljstva i ispunjenosti, jer se međusobno dopunjuju.
Međutim, daleko je opasnija druga krajnost, koja nesumnjivu prednost u današnjem društvu po pitanju različitih aspekata daje onima koji izgledaju bolje, ili je možda pravi izraz - čiji je fizički izgled atraktivan. Kao što smo pomenuli u uvodnom delu, na ovu temu su sprovedena različita istraživanja, i potvrđeno je da oni koji su fizički privlačni imaju više uspeha na različitim poljima - privatno, ali i poslovno, u pogledu razvoja karijere.
Pitanje koje se postavlja jeste da li ovde možemo da govorimo o diskriminaciji? Jer, kao što smo rekli malopre, ako je fizički izgled ujedno povezan sa osećajem sampouzdanja, onda je to sve logična posledica? S tim delom se slažemo, ali problem nastaje u onom delu kada atraktivan fizički izgled nema zaleđinu, već se sam po sebi vrednuje kao kvalitet.
Na primer, u pojedinim društvima su istraživanja pokazala da je ovaj tip diskriminacije kudikamo češći od, recimo, etničke i rasne diskriminacije. Štaviše, skovan je i termin za ovaj fenomen - lookism (od engleske reči look, što znači izgled)! U pojedinim kompanijama su se i na nivou pollitke poslovanje ženskom polu počeli upućivati zahtevi za, recimo, obaveznim nošenjem štikli, šminke, karmina i sl, što se sve može dovesti u vezu sa ovim fenomenom i polaganjem računa na fizički izgled. Pirmećujemo, to se sve u dobroj meri odnosi upravo na ženski pol, čime se čitava priča usložnjava, jer dolazimo do teze da žena kako bi bila uspešna mora da bude lepa!
Sada da pokušamo da na problematiku odgovorimo sa fiziološke strane - koji to proces i u našem organizmu nastaju kao reakcija kada vidimo nekog ko je atraktivan? Istraživanja u jednoj od bolnica koje pripadaju naučnom centru Harvardu kažu da u mozgu dolazi do slične reakcije kao kada smo gladni, i vidimo hranu za kojom žudimo.Šta to znači? Naučnici u vezi sa ovom činjenicom tvrde da je da ljudska reakcija na lepotu van naše kontrole, tj. da je uslovljena biološki, te da samim tim ne možemo da govorimo u sociološkom fenomenu! U vezi sa tim se pominje i halo efekat, koji nam je poznat iz psihologije, što bi u ovom slučaju bilo kada nakon što opazimo lepu osobu, automatski za nju vezujemo i druge osobine - da je pametna, uspešna itd.
Sve u svemu, ono što je nesumnjivo jeste da je u svetu u kom živimo nastao čitav kult lepote, i da društvo kom pripadamo taj kult veoma osnažuje, naročito beauty industrija koja nam nudi brojna rešenja kako da postanemo lepi i kako da budemo lepši. To nesumljivo jeste sociološki momenat, i svođenje na fizički izgled koji se propagira kao najvažniji. Posledice ovog kulta su nesumljive. Pobrojmo samo neke od njih: Fizički atraktivne osobe će pre biti pozvane na intervju za posao, privlačni politički kandidati će dobiti više glasova na izborima itd.
Ono što je sledeće pitanje koje se postavlja jeste kak će ovaj fenomen dalje nastaviti da se razvija, i da li će postati, ili je već postao krajnost?
NE PROPUSTITE: Da li se dovoljno posvećujete mamama i kako to na njih utiče
Šta vi kažete?
NAJPOPULARNIJI Komentari